Natjecatelji u skiatlonu danas su se suočili s ukupno 20 kilometara staze, podijeljenih u dvije tehnički različite dionice. Prvih 10 kilometara vozi se klasičnim stilom, nakon čega slijedi obavezna promjena skija i nastavak utrke slobodnim stilom (skating).
Norveškoj zlato i bronca
Odluka o medaljama često pada tek u završnici, a ovogodišnje zlato osvojio je Johannes Høsflot Klæbo, još jednom potvrdivši status jednog od najboljih skijaških trkača današnjice.
Framcuz Mathis Desloges je osvojio srebro iako je tijekom utrke dobio žuti karton zbog prolaska kroz označenu liniju — sudac ga je ipak zadržao na drugom mjestu nakon razmatranja situacije. Martin Løwstrøm Nyenget iz Norveške je broncu izborio napetom borbom u završnici utrke.
Iako ste možda mislili, skiatlon nije ništa novo
Vjerujemo da mnogi gledatelji možda nisu ranije čuli za skiatlon i pitaju se o kakvoj je disciplini riječ, no važno je naglasiti da skiatlon nije nova disciplina.
Iako naziv zvuči moderno, riječ je o utrci koja se na svjetskoj sceni razvija već desetljećima, a današnji format samo je evolucija ranijih verzija kombiniranih utrka u skijaškom trčanju.
Skiatlon je prvi put uvršten u program Zimskih olimpijskih igara 2010. godine u Vancouveru, dok su se prije toga slične utrke održavale pod nazivom “duplo gonjenje”.
Bit skiatlona je jednostavna, ali fizički iznimno zahtjevna: sportaši moraju biti podjednako snažni i tehnički potkovani u oba stila skijanja, uz savršeno tempiranje snage i taktike. Upravo zato se skiatlon smatra jednim od najpoštenijih testova kompletne izdržljivosti i vještine u skijaškom trčanju — i jednom od najuzbudljivijih utrka za gledatelje.