Spektakularnih nogometnih stadiona danas je na našem planetu pregršt, klubovi se nerijetko natječu tko će svoj novi dom sagraditi bolje, funkcionalnije i isplativije u odnosu na konkurenciju.
Ipak, premda je megalomanija (makar će mnogi reći da je riječ isključivo o potrebi) odavno uzela maha, jedan je do dana današnjeg ostao najveći na svijetu.
Stadion Strahov, smješten u Pragu u Češkoj, najveći je stadion na svijetu prema ukupnoj površini. Izgrađen je 1926. godine prvenstveno za potrebe Sokolskog pokreta, koji je organizirao masovne gimnastičke sletove. Stadion može primiti oko 250.000 gledatelja, od čega je 56.000 sjedećih mjesta, što ga čini jedinstvenim građevinskim poduhvatom u svijetu sporta.
Njegova ogromna površina korištena je ne samo za sportske manifestacije već i za političke skupove te kulturne događaje. Tijekom komunističkog razdoblja bio je mjesto spartakiada, velikih gimnastičkih svečanosti koje su demonstrirale snagu i jedinstvo države.
Iako je danas stadion djelomično zapušten, neki njegovi dijelovi koriste se kao trening-centar za nogometni klub Sparta Prag. Zbog svoje veličine i impozantne arhitekture stadion Strahov ostaje simbol jednog razdoblja u kojem su masovni događaji igrali važnu društvenu ulogu. Često se spominje kao potencijalna lokacija za različite projekte, ali konkretna revitalizacija zasad nije ostvarena.
Poveznica Strahova i Hitlera – ideološka borba masovnim manifestacijama
Stadion Strahov izgrađen je za potrebe Sokolskog pokreta, češkog gimnastičkog i nacionalno-osviještenog udruženja koje je masovnim vježbama promoviralo tjelovježbu, zajedništvo i patriotizam. Sokolski sletovi na Strahovu okupljali su desetke tisuća sudionika i stotine tisuća gledatelja, demonstrirajući snagu češkog naroda i njegovih nacionalnih ideja, posebno u vremenu kada je Češka bila pod austrougarskom vlasti.
Adolf Hitler i nacistički režim gledali su na te manifestacije s posebnom pažnjom jer su one bile jasan simbol češkog nacionalnog identiteta i otpora germanizaciji. Nacistička Njemačka imala je vlastite verzije sličnih masovnih demonstracija – nacionalsocijalističke parade i skupove (npr. u Nürnbergu) – ali Sokolovi sletovi za njih su predstavljali nepoželjnu konkurenciju u propagandnom prostoru.
Kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku 1939. godine, Hitler je zabranio Sokolski pokret, a time i sletove na Strahovu jer su predstavljali prijetnju ideološkoj kontroli i homogenizaciji društva pod nacističkom vlašću. Stadion Strahov tako je postao simbol otpora nacizmu i borbe za nacionalni identitet iako sam Hitler nikada nije koristio taj stadion za vlastite svrhe.
Iako su tijekom nacističke okupacije Češke (1939. – 1945.) mnoge javne institucije i prostori u Pragu promijenili svoju namjenu ili su ih nacisti koristili za vojne svrhe, stadion Strahov nije korišten kao logor za zarobljenike niti kao koncentracijski logor. Njegova osnovna funkcija ostala je vezana za sportske i masovne događaje, iako su Sokolski sletovi bili zabranjeni, a stadion velikim dijelom bio neaktivan za te svrhe tijekom okupacije.
Za razliku od Strahova, stvarni koncentracijski logori u Češkoj bili su Terezín (Theresienstadt), koji je služio kao geta/logor za Židove, te manji radni logori diljem zemlje koje su nacisti koristili za prisilni rad.
Strahov je, dakle, zadržao svoju simboličku ulogu mjesta otpora, ali nikada nije služio kao mjesto zatočeništva ili masovnih zločina poput pravih koncentracijskih logora.
Pogledaj na Twitteru