Jesu li u Plavim salonima svjesni opasnosti ili prevladava krilatica "lako ćemo"? To je pitanje sinoć dominiralo u malim noćnim novinarskim razgovorima nakon što je Osijek šokirao Dinamo usred Maksimira. Hajduk je na +7 i pod Gennarom Gattusom izgleda sve ozbiljnije.
Neki su mišljenja da u Maksimiru još uvijek ignoriraju Hajdukovu bačenu rukavicu jer su opijeni i ušuškani uspjesima u Ligi prvaka. Najveća ironija sudbine za Dinamo bila bi da, primjerice, izbori izravan plasman u Ligu prvaka putem klupskog koeficijenta, a da ne bude prvak države.
Najveća ironija
Cinici će reći da bi bilo još puno ironičnije da Dinamo hipotetskim spektakularnim rezultatima u Ligi prvaka odvede hrvatsku ligu do pozicije koja joj jamči izravan plasman u Ligu prvaka, a da ne bude prvak Hrvatske.
U prijevodu, da Hajduk bude prvak i zaslugom Dinamovih rezultata u Europi ode izravno u Ligu prvaka. Ta je solucija ipak malo vjerojatna jer je to mjesto prilično daleko, no izravan plasman putem klupskog koeficijenta za Dinamo je posve realan.
Prva veća nervoza
Nenad Bjelica sinoć je na press-konferenciji iskazao prvu veću nervozu otkako je stigao u Dinamo. Neki će njegove riječi o uskom kadru i nesudjelovanju u kreiranju momčadi protumačiti kao početak traženja alibija jer nešto posve drugo je rekao kada je ustoličen na mjesto trenera Dinama. Tada je sipao panegirike i na račun kadra i na račun izbora i pripreme momčadi.
Sjećamo se da je hvalio prethodnika Sergeja Jakirovića, a pričom o vrhunskom kadru, koji je, kako je rekao, bolji nego kada je prvi put sjedao na klupu Modrih, komplimentirao je očito sportskom direktoru Marku Mariću, pa i predsjedniku Velimiru Zajecu, koji je, kako sam kaže, ozbiljno involviran u sportsku problematiku i rješavanje kadrovske križaljke.
Bjelica otvorio žarište u Maksimiru
Bjeličine rečenice najviše se odnose na sportskog direktora i na toj relaciji postoji opasnost otvaranja žarišta, pogotovo ako Hajduk još odmakne. Kadar je uvijek polje izravnog sukoba na relaciji trenera i sportskog direktora, pa neizravno i glavnih šefova.
Bjelica se izrijekom požalio da ima samo dva izrazita napadača, ako hoćete centarfora, na raspolaganju. Vrlo je upitna konstatacija da su dvojica malo jer vidimo da nema baš previše klubova koji imaju po tri kvalitetna centarfora u rosteru.
Sjećamo se da je i jedan Bayern dugo bio samo s Lewandowskim kao izrazitim centarforom. To se, naravno, može tumačiti pogreškom, sjećamo se da se Poljak znao ozlijediti u ključnoj fazi Lige prvaka, ali taj primjer pokazuje da nije baš jednostavno imati u momčadi ni dva vrhunska, a kamoli tri napadača.
Pitanje trećeg napadača
Naravno da je teško dovesti kvalitetnog napadača s porukom da će biti tek treća opcija, a dovesti sumnjivu robu da bi ovce samo bile na broju, također nije baš uputno. To bi bila duda varalica iliti "niškoristi".
E, sad, ako je Dinamo nakrcan krilnim igračima, a Bjelica ne želi igrati s krilima, to je već drugo pitanje. Govori o viziji slaganja momčadi i dugoročnijoj politici kluba, odnosno kako se trenerova filozofija uklapa u tu viziju. Ima li smisla sklapati i rasklapati momčad po željama trenera, odnosno kako se koji trener promijeni?
Trenerova filozofija i politika kluba
Naravno da nema. Vodstvo kluba trebalo bi voditi klupsku politiku, a ne treneri. U suprotnom ćete svako malo dovoditi nove igrače. Dakle, uputnije je dovoditi trenere koji se uklapaju u viziju kluba, a ne da se klub prilagođava svakom novom treneru, pogotovo ako su u pitanju klubovi koji svako malo mijenjaju trenere, a znamo koliko ih je Dinamo promijenio u zadnje dvije godine.
Sve je to teorija, no u praksi se događaju nepredviđeni scenariji. U Maksimiru su morali gasiti vatru, a kada požar plane, malo je manevarskog prostora i vremena za adekvatnu potragu. Da bi moglo biti kritički intoniranih poruka na temu kadra, Bjelica je već natuknuo nakon utakmice protiv Monaca. Na pitanje zašto nije mijenjao izrijekom je rekao da nije imao veznjaka na klupi, a da krila nije htio uvoditi jer mu se nisu uklapala u taktičku postavku.
S obzirom na dosta oštar ton i tmurno raspoloženje na sinoćnjoj press-konferenciji, čini se da je Bjelica itekako svjestan ozbiljnosti situacije. Upozorio je momčad da u prvenstvu mora igrati zajedničku obranu kao i u Ligi prvaka.
Opasna situacija za Modre
"To su shvatili u Ligi prvaka, ali moraju još i u prvenstvu", poručio je.
Modri su odigrali tek treće kolo Lige prvaka, a čeka ih još najmanje pet utakmica. Dakle, nova fizička i psihološka pražnjenja, a to znači i potencijalne probleme u domaćem prvenstvu. Kako će Bjelica riješiti taj problem, tek ćemo vidjeti. Istaknuo je da nije slagao momčad i da nema vremena za popravljanja i uigravanja. Šokiran je brojem primljenih golova.
"To je užas!" otvoreno je kazao.
Slatki bomboni o prethodniku ovaj put su zamijenjeni gorkim pelinom. Jer na koga bi se te konstatacije o užasu i uigravanju odnosile nego na bivšeg trenera? Eto kako se u nogometu situacija brzo mijenja. U nekoliko dana od euforije i slavlja do drame i srdžbe. Rezultat sve kroji. Kada ide dobro, lako je davati komplimente.
Dobra je vijest za Dinamo što situacija u prvenstvu jest opasna, ali još nije maksimalno dramatična. Mogla bi uskoro biti ako u Maksimiru sve olako shvate. Prvenstvo je dugačko, a postoji i zimska stanka te prijelazni rok. Mogućnost da novi trener prođe pripreme s momčadi i da se popuni kadar.
Vrijeme je da se uloži u pravo pojačanje
Dinamo je već dobrano napunio blagajnu, a mogao bi je prepuniti ako prođe u drugi krug Lige prvaka. Kako kažu maksimirski izvori, financijska situacija je više nego dobra, prihodi na svim poljima rastu, nadalje se racionalizira potrošnja i ukupno poslovanje.
Bitna stavka je da je revolving kredit zatvoren i tako je poslana porukama bankama da je maksimirski klub solventan. Ako ustreba, nove kredite neće biti problem podignuti. Sve to govorim iz razloga što je vrijeme da se nazimu uloži nešto u kupovinu pojačanja.
Ne mogu se dovoditi isključivo slobodni igrači i očekivati da budu klase. Ta je formula na tankim nogama. Da to lako funkcionira, nitko ne bi plaćao odštete.
Ako Hajduk pobijedi na Poljudu, bit će drama
Naravno, dovedeni igrači nisu besplatni, imaju manje-više visoke plaće za Dinamove standarde, možda su se nekima morali isplatiti i bonusi samo za potpis, ali teško se tako ubada top-kvaliteta. Ako se već dovode stranci, trebali bi biti pravi. Inače nema smisla, odnosno smisao u takvim transferima pronalaze samo agenti koji uzimaju provizije na sumnjivoj robi.
Kako god, Dinamo u principu stoji dobro, ima široke mogućnosti, daleko najšire u SHNL-u, ali u Maksimiru situaciju u prvenstvu moraju shvatiti ozbiljno. Treba imati na pameti da Hajduk dočekuje ove jeseni Dinamo na Poljudu i ako pobijedi, to će biti već drama.