'Rukometna bajka', tako bi mogao biti radni naslov priče o rukometašima Ivanića, člana 1. HRL, zapravo drugog ranga natjecanja. Oni su naime na korak do plasmana na Final Four Hrvatskog kupa, a dosad su izbacili dva kluba iz elitnog hrvatskog rukometnog društva, Premier lige!
Prvo Goricu (29:27), a potom u osmini finala na domaćem parketu bogati Poreč (29:28), po mnogima četvrtu momčad u Hrvatskoj, nakon Varaždina i nedodirljivih NEXE-a i Zagreba. Za samu završnicu sutra će se od 18.30h u svojoj dvorani boriti s još jednim premierligašem, Dubravom.
Već sada, ovo je najveće postignuće u povijesti MRK Ivanića, osnovanog 1952. godine, koji je za vrijeme bivše države igrao treću i drugu jugoslavensku ligu. I nipošto nije slučajnost ili 'instant uspjeh', već potvrda marljivog i mukotrpnog rada. Dugi niz godina igrali su Ivanićani u 2. ligi, najviše su bili četvrti, ali o nečemu većem nije se moglo niti razmišljati, budući da se treniralo i utakmice igralo u 20-ak kilometara udaljenoj Čazmi.
Dvorana je bila nužna: Djeca počela trenirati rukomet, talenti iskakati
Ivanić Grad, premda na manje od pola sata vožnje od Zagreba, nije imao adekvatnu sportsku dvoranu. Ona je konačno izgrađena 2006. godine, što je bilo pravo osvježenje i razlog da mnoga djeca pohrle trenirati rukomet. Ustrojena je kvalitetna omladinska škola, iz koje su u kratkom roku iskočili brojni talenti – juniorski reprezentativac Pavlović (RK Dubrava), Maričić (RK Dubrava), Vučelić (RK Moslavina), Gadža (RK Umag)...
Upravo su domaći dečki 'baza' i današnjeg Ivanića, koji od 2010. bilježi kontinuirani rast. Četvrto mjesto, treće mjesto i konačno prošle sezone naslov prvaka ispred Zagreba II, prepunog kadetskih i juniorskih reprezentativaca, 'programiranih' da jednog dana predvode prvu momčad Zagreba u Europi. Titula je Ivaniću donijela plasman u 1. HRL, gdje su nastavili u pobjedničkom tonu, pa sedam kola prije kraja bježe tri boda KTC-u iz Križevaca, odnosno pet bodova Splitu…
„Ivanić ima velike izglede za ulazak u Premijer ligu, što bi bio ogroman uspjeh za klub i grad. Obzirom da klub čine uglavnom domaći igrači i da je podrška grada velika, mislim da treba napraviti sve da se i ostvari taj uspjeh“, kaže Frano Veraja, jedan od rijetkih igrača 'sa strane'.
Rođeni Metkovac nekada je s mladom reprezentacijom bio drugi u Europi i treći na svijetu. Nakon Metkovića igrao je u Osijeku s kojim je prije nekoliko godina dobio Zagreb na gostujućem terenu, a poslije toga uslijedile su epizode u Karlovcu, opet Osijeku, Crikvenici, opet Metkoviću… Prije nepune dvije godine stigao je i u Ivanić, postavši dio pobjedničke klape. Suigrača na parketu i prijatelja van parketa.
„Ovo je možda i najbolja sredina u kojoj sam igrao. Od prvog dana se ugodno osjećam, svi su me prihvatili i odlično je biti dio kluba koji ima veliku pespektivu.“
Najveći potencijal je Lukačec: Zabija koliko treba i pozvan je u reprezentaciju!
Veraja, koristan kao lijevi vanjski i lijevo krilo, neće igrati protiv Dubrave zbog crvenog kartona zarađenog protiv Poreča. Zato je maksimalno spreman Mateo Lukačec, mlada zvijezda 1. HRL i momak koji je odavno zapisan u bilježnice stručnjaka iz puno većih i bogatijih sredina. Kako i ne bi bio; 10, 7, 12, 8, 11, koliko god pogodaka treba, Lukačec će isporučiti. A tek mu je 18 godina...
„Imam veliki respekt prema Dubravi, koja ima odličnu, mladu i uigranu ekipu. Mi smo se 'podignuli' u nastavku sezone, naporno treniramo i želimo odigrati sa guštom. Oni su lagani favorit, ali u Ivanić Gradu je sve moguće. Kako god završilo, možemo biti ponosni što je jedan 'mali' Ivanić dohvatio četvrtfinale Kupa Hrvatske“, priča tinejdžer Lukačec.
Da je vrlo zreo dokazuje i odgovorom na pitanje o ponudama za njegove usluge, o kojima se sve glasnije šuška.
„Bilo je nekih ponuda, ali o tome nisam previše razmišljao. U glavi mi je da ispunimo naš cilj ulaska u Premijer ligu. Prava smo ekipa i odlično mi je ovdje.“
Lukačec je domaći dečko. Novi u nizu ivaničkih talenata i reprezentativaca!
„Došao je službeni poziv Upravi kluba, da sam pozvan za kvalifikacije za EP juniorske reprezentacije koje bi se trebale održati u Švicarskoj početkom travnja. Trener selekcije je Vedran Čurak, ujedno i trener u Osijeku s kojim igramo u istoj ligi, pa sam se imao priliku dokazati. Sretan sam i spreman dati sve od sebe da bih se dokazao i uklopio.“
Domaći dečki okosnica, sanja se Premijer liga i vanjska linija Ivanićana
Dokaz je to iznimnog potencijala Lukačeca, ali bilo bi nepravedno ne istaknuti i sve ostale domaće dečke s kojim Ivanić maršira 1. HRL, a eto, i Hrvatskim kupom… Vratara Janeša, krila Sertića, Vlaheka, Kiliha, pivota Zrakića, vanjske igrače Markića, Glumca, Bilandžića, Štefanovića… Svi oni stari su između 18 i 25 godina, a pojačani osim Verajom i Peharom (Metković), Magdićem (Karlovac), te Rončevićem i Kolakom (oboje Zagreb). Trener je Igor Abramović, također iz Ivanić Grada, kao i dva najstarija domaća rukometaša, Majdek i Bobić. Ovaj potonji i s 34 na leđima povuče kada je najbitnije, tako je uostalom bilo i s Porečom.
„Veliko je zadovoljstvo igrati sa iskusnim igračima poput Bobića, Veraje i Magdića. Pokazuju nam puno stvari svakodnevno i njihovi savjeti pomažu. Osobno, puno sam napredovao u posljednje dvije godine, i to zahvaljujući Goranu Bobiću i treneru Abramoviću koji mi je pružio priliku“, za kraj će Lukačec.
Uz Bobića i Magdića, Lukačec i ostali mladi ivanički lavovi spremni su uzeti skalp i Dubravi. Gosti u prepunu i užarenu SD Žeravinec, gdje Ivanićani službenu utakmicu nisu izgubili od studenog 2011. godine, stižu znatno oslabljeni, bez ozlijeđenog Domagoja Pavlovića, dosad najtalentiranijeg rukometaša kojeg je proizveo MRK Ivanić.
Neovisno kako završio kup susret s Dubravom, u Ivanić Gradu mogu biti ponosni, a lov na Premijer ligu i dalje je otvoren. Brojni simpatizeri kluba već sanjaju povratak Pavlovića i vanjsku liniju Bobić-Pavlović-Lukačec. Sva tri domaća, a ne znaš koji je bolji! Nešto čime se rijetki mogu pohvaliti u posrnulom hrvatskom klupskom rukometu…
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.