Fifa je digla rampu za tehnologiju koja će otkrivati je li lopta prošla punim obujmom gol-crtu. Hawk-Eye i GoalRef tehnološki sustavi ući će u opticaj već u prosincu na Svjetskom klupskom prvenstvu. Čelnici engleske Premier lige najavili su da će uskoro uvesti iste u natjecanja pod svojom ingerencijom. Putem Engleza vrlo vjerojatno će poći i ostale najbogatije europske lige.
>> Premier liga uvodi novu tehnologiju: Pogledajte kako to radi!
Budući da se radi o sustavima koji nisu baš jeftini, jasno je da u HNL-u i ostatku „svjetske sirotinje“ nećemo tako brzo vidjeti ove tehnološke novitete, ali revolucija je pokrenuta i nitko je ne može zaustaviti. Ili možda može? Ako pitate Platinija, predsjednika Uefe, to nije dobra ideja. Zbog čega je Platini sumnjičav i ima li podlogu u svojim razmišljanjima? Iako nekoć velikog francuskog nogometaša u ovom trenutku mnogi kritiziraju zbog svojih konzervativnih stavova, ne može se reći da je njegova skepsa bez osnove.
Naime, osim činjenice da sudačke pogreške jednim dijelom daju draž nogometnoj igri (op.a. neke sudačke pogreške pamte se kao i odlučujući pogoci), nameće se i jedno ključno pitanje: Gdje je kraj upletanja tehnologije u nogometnu igru?
Naivno je pretpostaviti da će se sve ograničiti na provjerama je li lopta prešla gol-liniju. U povijesti imamo tek nekoliko slučajeva u važnijim utakmicama oko tog pitanja, dok su intrige oko dosuđenih ili nedosuđenih jedanaesteraca, zaleđa, slobodnih udaraca iz kojih su padali golovi, crvenih kartona i inih situacija puno češće, čak bismo rekli da su svakodnevnica na svim turnirima i natjecanjima.
Zbog čega bi se onda sporne situacije ograničile samo na rješavanju jednog pitanja, koje se ionako događa vrlo rijetko, a ne bi se analizirale situacije koje puno češće odlučuju o porazu ili pobjedi neke momčadi?
Osim toga, svjedoci smo velike larme na suce zbog navodnog protežiranja velikih nogometnih nacija nauštrb malih i nemoćnih. Mnogi navode kako su kardinalne greške sudaca uglavnom na štetu slabijih. Jasno je da se takve rabote mogu zaustaviti samo pravednijim sudačkim odlukama u ključnim situacijama, a da bi se pravednije sudilo, odluke moraju biti provjerljive u datom trenutku. Dakle, logičan je zaključak da će mnogi inzistirati na širem uvođenju tehnologije u nogometnu igru, jer otklanjanjem sumnji je li lopta prešla crta neće se ništa bitnije riješiti po pitanju pravednosti suđenja.
Međutim, dođe li u budućnosti do situacije da se provjeravaju sve ili većina spornih sudačkih odluka, pitanje opstanka nogometa kao najpopularnije igre na svijetu, moglo bi doći u pitanje. Stoga nam se čini da Platinijeva bojazan ima barem djelomično opravdanje kako će nove tehnologije negativno utjecati na nogometnu igru. Nogomet je specifična igra i teško se može uspoređivati s bilo kojom na svijetu. Nije to hokej ili košarka, koji imaju „mali milijun“ prekida i gdje dva ili tri prekida više ili manje neće bitnije utjecati na dinamiku igre, dok bi za nogomet to moglo biti pogubno.
Uostalom, nogomet je valjda najmanje egzaktna momčadska igra. I po tome što nije rijetkost da značajno slabiji pobijedi jačeg, ali i stoga što dva suca mogu različito procijeniti istu situaciju. Ako dođe do situacije da se analiziraju prekršaji za jedanaesterce, sasvim je moguće da se sudački kolegij neće moći dogovoriti je li jedanaesterac bio ili nije. Platini se boji kako će i minimalnim uvođenjem tehnologije Pandorina kutija biti otvorena i nitko je više neće moći zatvoriti. Doista, veliko je pitanje gdje će sve završiti i kako će se sve odraziti na nogomet i hoće li u tom slučaju ostati najljepša i najpopularnija igra svih vremena...
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite GOL.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
