A onda dođu protuprimjeri: Novak Đoković, Usain Bolt, Peter Prevc, košarkaška reprezentacija Litve... i odjednom se čini da svaka zemlja koja iole drži do svog sporta ima dobre adute da kaže za sebe "mi smo nevjerojatna sportska nacija". I onda (naravno) dalje: "jači smo od vas".

Pa kako usporediti sportske uspjehe? Može li se to objektivno (brojčano) izmjeriti? To je pitanje kojim se analitičari rijetko hvataju u koštac, pa da vidimo. Možemo li to napraviti npr. ovako:

Kao prvo, predlažem da istraživanje suzimo na pet najprestižnijih sportova. Držim da bi to trebalo dati reprezentativnu sliku za sportsku snagu u cjelini.

Pet najprestižnijih sportova

Tih pet sportova su: nogomet, košarka, tenis, atletika i plivanje.

Zašto baš tih pet? "Prestižnost" nekog sporta nemoguće je definirati, ali recimo da ju čini kombinacija ovih elemenata: raširenost (po zemljama i po masovnosti sudionika), tradicija, navijačka identifikacija, medijska pozornost, plaćenost. U tom smislu svakako su prestižni sportovi i npr. boks, gimnastika, hokej na ledu, kriket, odbojka, rukomet, alpsko i nordijsko skijanje... ali držim da nijedan od njih po prestižu ne ulazi među pet odabranih.

Također, zgodno je što su to vrlo raznovrsni sportovi. Dva su ekipna, tri su pojedinačna. Tri su loptačka sporta, a dva su "bazična".

Kao drugo, među tih pet sportova odlučio sam ženski sport računati u samo tri: u tenisu, atletici i plivanju. To su tri vrlo "demokratična" sporta s obzirom na spol! A za razliku od njih, u nogometu i košarci je velik jaz u prestižu između muškog i ženskog sporta.

Zatim, ograničit ćemo se na Europu. Jer kontinentalna natjecanja su u sportu jako važna, a zasad se ne želim upuštati u odnose snaga među kontinentalnim natjecanjima u Europi i npr. Aziji.

Bodovanje od 2007. godine

I kao treće ograničenje, bodovat ćemo razdoblje od 2007. godine do danas (do kraja 2015. godine). Neko ograničenje morao sam postaviti, pa sam se odlučio za ovo zato što od 2007. godine naš "najdraži rival" Srbija nastupa samostalno, bez Crne Gore.

A sad na red stiže ono najzahtjevnije: bodovanje. To je (naravno) vrlo arbitrarna stvar, a među kriterijima za ovaj bodovni sustav ističem sljedeće:

Svjetsko prvenstvo u nogometu održava se jednom u četiri godine i na njemu jednu zemlju predstavlja jedna reprezentacija. Tijekom te četiri godine, teniskih Grand Slam turnira ima 32 (16 muških, 16 ženskih), a na svakom turniru može sudjelovati mnogo tenisača iz jedne zemlje.

Ili npr. što se tiče atletike i plivanja: u ta dva sporta ima čak 40-ak različitih disciplina u kojima se dodjeljuju medalje! Također, iz jedne zemlje sudjeluje više reprezentativaca.
Stoga, predlažem ovaj sustav bodovanja:

Nogomet:

Svjetsko prvenstvo:
1. 180, 2. 100, 3. 65, 4. 40, 5.-8. 30, 9.-16. 20, 17.-32. 12
Europsko prvenstvo:
1. 120, 2. 65, 3.-4. 35, 5.-8. 20, 9.-16. 12, 17.-24. 8
Liga prvaka:
1. 60, 2. 35, 3.-4. 18, 5.-8. 10, 9.-16. 6, 17.-32. 4
Europska liga:
1. 30, 2. 18, 3.-4. 10, 5.-8. 6, 9.-16. 4, 17.-32. 2, 33.-48. 1

Košarka:

Olimpijske igre:
1. 120, 2. 65, 3. 40, 4. 30, 5.-8. 18, 9.-12. 12
Svjetsko prvenstvo:
1. 100, 2. 55, 3. 35, 4. 25, 5.-8. 15, 9.-16. 10, 17.-24. 7
Europsko prvenstvo:
1. 60, 2. 35, 3. 25, 4. 15, 5.-8. 10, 9.-16. 6, 17.-24. 4
Euroliga:
1. 30, 2. 18, 3.-4. 10, 5.-8. 6, 9.-16. 4, 17.-24. 2

Tenis:

Grand Slam:
1. 18, 2. 8, 3.-4. 4
Davis Cup:
1. 20, 2. 10, 3.-4. 5, 5.-8. 3, 9.-16. 2
Fed Cup:
1. 20, 2. 10, 3.-4. 5, 5.-8. 3

Atletika:

Olimpijske igre:
zlato 12, srebro 7, bronca 5
Svjetsko prvenstvo:
zlato 8, srebro 5, bronca 3
Europsko prvenstvo:
zlato 5, srebro 3, bronca 2

Plivanje:

Olimpijske igre:
zlato 12, srebro 7, bronca 5
Svjetsko prvenstvo:
zlato 8, srebro 5, bronca 3
Europsko prvenstvo:
zlato 5, srebro 3, bronca 2

Eto, sad i sami možete analizirati koliko je takvo bodovanje kvalitetno, i donijeti svoje mišljenje! Što se mene tiče, nakon višednevnog analiziranja, zaključio sam da je ovo dobar i objektivan način za egzaktno mjerenje sportskih uspjeha.

A sad - rezultati!

Budući da je zbrajanje bodova za sve europske zemlje golem posao koji traži ili mnogo vremena ili angažman većeg broja ljudi, ovdje donosim rezultate za deset europskih zemalja: Hrvatsku i još njih devet. Kojih devet? Onih s kojima nam je zanimljivo usporediti našu zemlju, prvenstveno zato što ne odudaraju previše po broju stanovnika.

Pa evo poretka deset odabranih zemalja u razdoblju od 2007. do 2015. godine:

1. Srbija 694
2. Grčka 512
3. Češka 463
4. Mađarska 438
5. Portugal 359
6. Švedska 323
7. Litva 322
8. Hrvatska 300
9. Danska 224
10. Slovenija 173

Jeste li razočarani? Jeste li očekivali bolji plasman Hrvatske, ako ste bili uvjereni da smo "sportska sila"?
Srbija je uvjerljivo prva najviše zahvaljujući fantastičnim teniskim uspjesima na čelu s Novakom Đokovićem, a odmah iz njih su i košarkaši.

Grčkoj su za razliku od "nepostojećeg" tenisa i slabe atletike i plivanja najviše bodova donijeli košarkaški klubovi, s čak četiri naslova prvaka Europe.

Češka unatoč slaboj košarci i osrednjem nogometu ima sjajne uspjehe u tenisu (višestruki osvajači Davis Cupa i Fed Cupa!) i jako dobru atletiku.

Mađarska - koja je praktički "na nuli" i u nogometu i u košarci i u tenisu! - doslovno je svjetska velesila u plivanju, koja se ravnopravno nosi baš sa svima osim Amerikancima.

Portugal nema gotovo nikakvih uspjeha u plivanju, tenisu i košarci, ali njegovi nogometni klubovi (pa i reprezentacija) donijeli su mnogo veselja svojim navijačima (i bodova na ovoj ljestvici).

I Švedska je ispred Hrvatske, najviše zahvaljujući svojim plivačima, sa sedam svjetskih zlata i deset europskih zlata u ovom razdoblju.

Najveći šok možda je malena Litva (manje od 3 milijuna stanovnika), ali to je prvenstveno čudesna košarkaška nacija (uz to, u plivanju imaju olimpijsku, svjetsku i europsku prvakinju).

Tek onda stiže Hrvatska, pa Danska, pa najmanja zemlja u ovoj analizi - Slovenija.

Našoj zemlji najviše bodova donijela je košarka (103), pa atletika (80), pa nogomet (61), pa tenis (45), a najmanje plivanje (11).

Pred kraj još i ovo:

Iako sam ovdje odabrao deset zemalja koje međusobno ne odudaraju previše po broju stanovnika, ipak nije zanemarivo da je jedna Grčka dva i pol puta brojnija od Hrvatske. Stoga, evo kakav je poredak ako broj bodova podijelimo s brojem stanovnika (u milijunima):

1. LITVA 111
2. SRBIJA 98
3. SLOVENIJA 82
4. HRVATSKA 71
5. GRČKA 47
6. MAĐARSKA 45
7. ČEŠKA 44
8. DANSKA 39
9. PORTUGAL 35
10. ŠVEDSKA 33

Gledajući ovako, Hrvatska sad ipak bolje kotira! Čvrsto je na četvrtom mjestu među ovih deset zemalja. S druge strane, ako ovaj način (broj bodova po broju stanovnika) držimo relevantnim, ma tko bi rekao da je Slovenija "sportskija" zemlja nego Hrvatska?!

Eto, to je bio jedan pokušaj da se subjektivna prepucavanja "tko je jači" svedu na objektivne brojke. Možda se slažete da je pokušaj dobar, možda ne! Pa za sam kraj, možete usporediti ovaj pokušaj s jednim mnogo sveobuhvatnijim:

http://www.greatestsportingnation.com/

Autori ovog sajta odlučili su se uhvatiti u koštac sa sličnim zadatkom. Ali njihovi rezultati prilično su čudni. Npr. za 2014. godinu, Fidži ima više bodova nego Grčka! To je posljedica slabo diferenciranog bodovanja 98 različitih sportova ili sportskih disciplina, koji donosi protuintuitivne rezultate.

Očito, zadatak egzaktnog vrednovanja sportskih rezultata vrlo je težak, ali možda ipak nije beznadan?